SPOLNOZDRAVLJE

Spolno zdravlje

Kako se zaštititi
HOME

Rizični spolni odnosi

Spolni kontakt bez odgovarajuće zaštite (nekorištenje kondoma, nepravilno korištenje, puknuće, skliznuće kondoma) rizičan je za prijenos SPB i neplaniranu trudnoću.

Spolni odnos može biti vaginalni, analni i oralni. Svaki spolni odnos nije jednako rizičan za mogućnost zaraze HIV-om i drugim SPB, a neki i za neplaniranu trudnoću.

Analni nezaštićeni spolni odnos (pri kojem se penis uvodi u analni otvor) predstavlja visokorizičan postupak za dobivanje nekog od upalnih stanja spolnog ili mokraćnog sustava ili zaraze HIV-om ili ostalim SPB. Jedan od značajnijih razloga zbog kojih analni spolni odnos povećava vjerojatnost za mogućnost zaraze HIV-om ili drugom SPB je što dolazi do sitnih, golim okom nevidljivih oštećenja na rektumu i na penisu koja olakšavaju uzročnicima SPB ulazak u tijelo zbog nedostatka prirodne vlažnosti tijekom analnog spolnog odnosa i vrlo tanke sluznice rektuma.

Vaginalni nezaštićeni spolni odnos (pri kojem se penis uvodi u vaginu) drugi je po redu oblik spolnog odnosa prema visini rizika od zaraze HIV-om ili drugom SPB. Također, predstavlja rizik za neplaniranu  trudnoću.

Oralni nezaštićeni spolni odnos (uključuje kontakt usta i penisa/vagine/anusa) predstavlja najmanji rizik za mogućnost zaraze HIV-om ili ostalim SPB.

SIGURNE AKTIVNOSTI

To su aktivnosti kod kojih nema opasnosti od zaraze HIV-om ili ostalim SPB.  Apstinencija (suzdržavanje od spolnih odnosa) jedina je apsolutna zaštita. Bez rizika su i intimni kontakti kao što su: milovanje, grljenje, ljubljenje usnicama, peting, masturbacija. U uzajamno vjernoj vezi zdravih partnera niti jedno neće biti izloženo riziku spolno prenosivih bolesti, pod uvjetom da se niti jedan od partnera ne izlaže riziku od SPB na drugi način tj. nema neko drugo rizično ponašanje (npr. dijeljenje igala i šprica pri injiciranju droga).

NESIGURNE/RIZIČNE AKTIVNOSTI

Kod rizičnih spolnih aktivnosti, rizik za dobivanje SPB je prisutan. Spolni odnos (vaginalni, analni, oralni) bez odgovarajuće zaštite vrlo je rizičan za prijenos SPB. Najveći je rizik kada ejakulat (sjemena tekućina), preejakulat (tekućina koja se luči prije ejakulacije), vaginalna tekućina (izlučevina rodnice)  ili krv dolaze u dodir sa sluznicama rektuma (završetak debelog crijeva), vagine (rodnice), penisa (sluznica muškog spolnog organa) ili usta. Zaraza HIV-om ili ostalim SPB pri nezaštićenom spolnom odnosu prenosi se izravnim kontaktom sluznice jednog spolnog partnera sa sluznicom drugog spolnog partnera ili direktnim kontaktom sluznice sa spolnim tjelesnim tekućinama (vaginalna tekućina, presjemena tekućina, sjemena tekućina) ili krvlju. U slučaju vaginalnog spolnog odnosa istovremeno postoji rizik od neplanirane trudnoće.

SIGURNIJE AKTIVNOSTI

Kako bi se smanjio rizik od zaraze HIV-om i ostalim SPB, treba spriječiti da tjelesne tekućine koje se izlučuju za vrijeme spolnih aktivnosti (ejakulat, preejakulat, vaginalna tekućina) ili krv dođu u dodir sa sluznicama. Pravilna i redovita upotreba kondoma pri svakom spolnom odnosu značajno smanjuje mogućnost zaraze HIV-om i drugim uzročnicima SPB.  

Prisutnost neke SPB i oštećenja sluznice povećavaju opasnost od zaraze HIV-om ili drugom SPB. 

Najbolja zaštita je prevencija, no što ako dođe do situacije rizičnog (nezaštićenog) spolnog odnosa?

Ako prilikom spolnog odnosa nije korištena adekvatna zaštita kondomom (barijerna metoda), taj spolni odnos se smatra rizičnim za zarazu HIV-om i ostalim SPB. Moguća je i neplanirana trudnoća ukoliko nije korištena neka druga metoda sprječavanja trudnoće poput oralne hormonske kontracepcije. U tom slučaju potrebno je otići kod liječnika po savjet o:

Neadekvatna zaštita kondomom je: ako je bio odnos bez kondoma, ako je kondom nepravilno korišten, npr. nije stavljen na početku spolnog odnosa, ako je kondom skliznuo ili puknuo tijekom spolnog odnosa.

PEP - zaštita od zaraze HIV-om nakon visokorizičnog izlaganja

Postekspozicijska profilaksa (PEP) - zaštita od zaraze HIV-om podrazumijeva kratkoročno uzimanje antiretrovirusnih lijekova radi sprečavanja razvoja zaraze HIV-om nakon visokorizičnog izlaganja zarazi HIV-om (npr. spolni partner koji ima zarazu HIV-om ili partner nepoznatog statusa, a rizičnog ponašanja za zarazu HIV-om, korištenje tuđe igle i ostalog pribora za injiciranje droga). Po savjet se treba javiti što prije (infektologu, epidemiologu u Kliniku za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“), najbolje unutar 4 sata, ali ne kasnije od 72 sata od situacije u kojoj se mogla dogoditi zaraza HIV-om.

Hitne situacije, Postekspozicijska profilaksa (zaštita) za HIV nakon visokorizičnog izlaganja – PEP.

Hitna postkoitalna kontracepcija – zaštita od neplanirane trudnoće 

Hitna kontracepcija ("pilula za jutro poslije") je zaštita od neplanirane trudnoće koja se koristi nakon nezaštićenog spolnog odnosa ili zatajenja kontracepcijske metode (pucanje, skliznuće kondoma, propuštena tableta za redovitu kontracepciju, prekinuti odnos bez kondoma, potpuno nezaštićeni odnos itd.) Podrazumijeva kratkoročno uzimanje hormonskih preparata. Hitnu kontracepciju treba primijeniti što prije nakon nezaštićenog spolnog odnosa jer se time povećavaju šanse za djelotvorno sprječavanje trudnoće, ne kasnije od 72 sata ili 120 sati od odnosa, ovisno o preparatu. Po savjet se treba javiti u što kraćem roku nakon nezaštićenog spolnog odnosa liječniku (ginekologu, liječniku obiteljske medicine, učenici i redovni studenti nadležnom liječniku školske medicine) ili ljekarniku. 

O hitnoj postkoitalnoj kontracepciji detaljnije u članku Kontracepcija.

Hitne situacije, Hitna postkoitalna kontracepcija ("pilula za jutro poslije")

OSTALI ČLANCI KATEGORIJE