SPOLNO PRENOSIVE BOLESTI I ZAŠTITA SPOLNOG ZDRAVLJA U GINEKOLOŠKOJ ORDINACIJI
U ovom članku možete pročitati o rizicima i posljedicama neliječenih spolno prenosivih bolesti te savjete ginekologinje prim. dr. sc. Ulle Martom kako se zaštititi.
Liberalizacija spolnosti u kulturama zapadnog svijeta, odnosno promjene u dinamici spolnih partnera, dovele su do porasta broja osoba koje su tijekom svog života izložene spolno prenosivim bolestima.
Osim tjelesnih posljedica, opterećenje spoznajom o spolno prenosivim bolestima često uzrokuje ljutnju, osjećaj stida, obilježenosti i nezaštićenosti uz osjećaj nemira i straha od mogućih posljedica. Svaka spolno aktivna osoba može biti u riziku od zaraze spolno prenosivom bolešću, no postoje čimbenici koji povećavaju, odnosno smanjuju taj rizik. Čimbenici koji povećavaju rizik od spolno prenosivih bolesti (SPB) su mlađa dob (15 godina i mlađi su pogotovo podložniji infekcijama), ženski spol (djevojke su podložnije zbog osjetljivosti spolnih organa), veći broj partnera/ica, spolni odnosi bez zaštite (kondoma), spolni odnosi pod utjecajem alkohola ili droga te postojanje jedne spolne bolesti. Odgovorno spolno ponašanje (odgađanje spolnih odnosa, korištenje zaštite, manji broj partnera/ica) smanjuje rizik od SPB.
Spolno prenosive bolesti u današnje vrijeme pokazuju promjene u kliničkim manifestacijama, kratkoročnim i dugogodišnjim prognozama i njihovim posljedicama. Uz „klasične“ bakterijske uzročnike (sifilis, gonoreja), koji danas imaju manju pojavnost nego nekada, bilježimo porast infekcija spolno prenosivim virusima (HPV, genitalni herpes virus, virus hepatitisa B, HIV) te bakterijskim uzročnicima (Chlamydia trachomatis, Mycoplasme) čije posljedice za zdravlje mogu imati kratkoročne i dalekosežne negativne učinke.
Rizici i način prijenosa zaraze
Dinamika prijenosa i širenja ovisi o nizu čimbenika; načinu spolnog ponašanja (broju i dinamici promjene spolnih partnera i njihovim spolnim navikama), korištenju odnosno nekorištenju zaštite (kondoma), snazi i količini infektivnog uzročnika i trajanju zaraze (rizik prijenosa je veći u akutnoj fazi zaraze). Često dolazi do infekcija s više različitih uzročnika istodobno (virusi, gljivice, protozoe + bakterijska infekcija).
Ulazna vrata u naše tijelo predstavljanju sluznice našeg tijela: sluznica rodnice, penisa, analnog otvora i/ili usne šupljine, ovisno o spolnim navikama i načinu spolnih odnosa. Nastajanjem mikrotrauma na površini sluznica tijekom odnosa otvara se ulazno mjesto za ulazak infektivnog uzročnika, a ovisno o vrsti infektivnog uzročnika, količini „infektivnog materijala“ (virusa, bakterija ili drugog uzročnika) i našem imunološkom statusu, razvit će se infekcija, odnosno klinička slika bolesti.
Neliječene spolno prenosive bolesti mogu imati kratkoročne i dalekosežne negativne posljedice za zdravlje
Kratkoročne, simptomi bolesti poput crvenila vanjskog spolovila, pojačanog iscjetka ili promijenjene gustoće i boje (žućkasto, zelenkasto, sive) i/ili mirisa, popraćene bolnošću tijekom odnosa, primjenom ciljane terapije koju trebaju provoditi istodobno svi spolni partneri mogu se u kraćem vremenskom razdoblju pozitivno u potpunosti riješiti.
Ukoliko dođe do zanemarivanja infekcije koja ne razvije burnije simptome, pa se ne otkrije, ili se zbog osjećaja nelagode i socijalnog srama ne ode liječniku na pregled, posljedice mogu biti dalekosežne. Kronične bakterijske upale grlića maternice kod žena mogu za posljedicu imati bolnosti tijekom odnosa, pojačani neugodan sukrvavi iscjedak, smanjenje plodnosti i otežano zanošenje, otežani siguran tijek trudnoće i pravodobni porođaj. Upale sluznice maternice (endometritis) kao rezultat širenja bakterijskih uzročnika prema gornjem dijelu ženskog reproduktivnog sustava, za posljedicu može imati teške upale unutrašnjih organa, nemogućnost zanošenja odnosno iznošenja trudnoće (spontani pobačaji). Upale jajovoda s ili bez upalnih promjena na okolnim strukturama u maloj zdjelici mogu imati za posljedicu nemogućnost i/ili otežano zanošenje ili razvoj izvanmaternične trudnoće.
Infekcije rodnice, koliko god se mogu naizgled doimati bezazleno, za posljedicu mogu imati čitav niz komplikacija (ovisno o uzročniku) kao što su upale jajnika, jajovoda ili maternice, što za posljedicu može imati nemogućnost zanošenja ili iznošenja trudnoće, kao i rađanja zdravog djeteta. Posebice su pogubne «tihe» klamidijske infekcije koje nisu nužno popraćene burnom kliničkom slikom, a mogu za posljedicu ostaviti trajno upalno promijenjene jajovode, što za posljedicu može imati nemogućnost zanošenja ili nastajanje izvanmaternične trudnoće. Sličnu dinamiku ponašanja mogu imati i infekcije mikoplazmama. Infekcija humanim papilomavirusom (HPV) za posljedicu može imati razvoj predstadija raka i raka grlića maternice, ali može uzrokovati i promjene na stidnici, oko analnog otvora i unutar rodnice. Kronične virusne infekcije, bilo HPV-om ili genitalnim herpesom, čine čimbenike rizika za razvoj promjena na stanicama na vratu maternice ili drugim dijelovima spolnih organa, te odstupanja u Papa nalazu, što ukoliko se ne liječi, može imati za posljedicu razvoj raka grlića maternice, ali i raka drugih sijela stidnice, rodnice ili analnog područja.
Liječenje i prevencija
Suvremena medicina danas raspolaže lijekovima i terapijskim metodama (antibiotici, antivirusni lijekovi, protuupalni lijekovi, ciljani operativni zahvati) koji u adekvatnim dozama i razdoblju osiguravaju liječenje svih, a izlječenje većine spolno prenosivih bolesti. Sretna okolnost je da i tijekom trudnoće imamo na raspolaganju lijekove koje provjereno možemo primjenjivati bez posljedica za majku i njezino nerođeno dijete s ciljem njihove zaštite.
Za uspješno liječenje važno je pravovremeno liječenje svih partnera
Izuzetno je važno pravodobno, adekvatno i istovremeno liječenje svih spolnih partnera, jer ne samo da ima značaj u rješavanju same spolno prenosive bolesti, već i prevenciji mogućih dalekosežnih posljedica kako za žensko zdravlje tako i za muško zdravlje. Za ciljano i uspješno liječenje važno je utvrđivanje spolno prenosivog uzročnika koje se temelji na laboratorijskoj analizi obrisaka. Također, važna je i kontrola uspješnosti provedene terapije po njezinu završetku.
Pri uočavanju i minimalnih promjena na spolovilu (izrasline, crvenilo…) koje mogu biti popraćene subjektivnim ili objektivnim osjećajem svrbeža, nelagode, pojačanim iscjetkom i drugim promjenama na spolovilu, bez odgađanja se obratite Vašem ginekologu s ciljem otkrivanja infekcije, uzimanja obriska na spolno prenosive bolesti i propisivanja terapije, kako za Vas tako i za Vašeg partnera.
Odgovorno spolno ponašanje i briga za zdravlje ne samo da štiti od kratkoročnih neugodnih posljedica, već ima i dugoročno zaštitno djelovanje.
Preuzeti članak: Spolno prenosive bolesti i zaštita spolnog zdravlja u ginekološkoj ordinaciji