DOJENJE – ZAŠTO JE VAŽNO?
Dojenje je najprirodniji i najbolji način hranjenja novorođenčeta do minimalno 6 mjeseci starosti, a ako majci i djetetu odgovara, uz dohranu i duže. Najbolje je s dojenjem početi unutar jednog sata od rođenja. Koristi dojenja za zdravlje djeteta su višestruke i dugotrajne.
Majčino mlijeko sadržava ugljikohidrate, masti i bjelančevine te sve potrebne vitamine i minerale u savršenom omjeru koje je potrebno novorođenčetu za usklađen rast i razvoj te je time najkvalitetnija hrana za dijete. Zbog savršenog nutritivnog sastava, za vrijeme dojenja nije potrebno djetetu davati dodatne količine vode ili neke druge tekućine. Nema odgovarajuće zamjene za majčino mlijeko, jer čak i u najboljoj umjetnoj hrani odnosno dojenačkim formulama nedostaju imunološka zaštitna protutijela i drugi zaštitni čimbenici potrebni za rast i razvoj.
Dojenje ima dugoročni i kratkoročni pozitivni utjecaj na zdravlje i razvoj djeteta te zdravlje i dobrobit majke. Osim što je besplatno i majci koja doji svoje dijete u svakom trenutku dostupno, majčino mlijeko ima vrlo veliko značenje u stjecanju imunološke obrane. Dojenje povećava otpornost djeteta prema bakterijama i virusima, smanjuje sklonost alergijama, povećava zaštitu od upalnih procesa, te pomaže pri razvitku primarne crijevne bakterijske mikroflore novorođenčeta (dobrih crijevnih bakterija). Dugoročno, u adolescenata i odraslih osoba koje su dojene, može smanjiti rizik od razvoja kroničnih nezaraznih bolesti poput šećerne bolesti tip 2 i debljine. Dojenje doprinosi prevenciji mnogih bolesti, poboljšanju zdravlja djeteta, a povezano je i s višim stupnjem blagostanja i obrazovanja.
Dojenje je također način povezivanja majke i djeteta, stjecanje međusobnog povjerenja, razvijanje osjećaja sigurnosti i općenito je vrlo koristan za psihološki razvoj djeteta.
Majci dojenje pruža psihofizičko zadovoljstvo, pruža prirodnu metodu kontracepcije i pomaže kod prevencije debljine, jer omogućava brži gubitak kilograma nakupljenih tijekom trudnoće u odnosu na majke koje ne doje. Također, dojilje imaju manji rizik obolijevanja od raka jajnika i dojke, šećerne bolesti tip 2, te postporođajne depresije.
Prehrana za vrijeme dojenja
Kako bi mlijeko dojilje bilo što boljeg nutritivnog sastava, potrebno je obratiti pažnju i na prehranu. Nakon trudnoće i poroda, majci se ne preporučuje odlazak na bilo kakvu vrstu dijete. Kalorijski unos bi trebao biti oko 500 kalorija veći nego kod žene koja ne doji. Za vrijeme dojenja, majka mora jesti zdravu, raznovrsnu hranu koja sadrži uravnotežene količine bjelančevina, šećera i masti i hraniti se pravilno (glavni obroci i međuobroci) kako bi mlijeko imalo sve potrebne nutritivne stvari za dojenče. Povećana je i potreba za unosom bjelančevina, kalcija, željeza i vitamina općenito. Nema striktnih uputa za određenu hranu koja se ne bi trebala konzumirati za vrijeme dojenja, no poželjno je izbjegavati povećan unos pikantnih začina, luka, češnjaka i alkohola koji mogu utjecati na nutritivni sastav i okus mlijeka, te izazvati odbojnost kod dojenčeta.
Postoji li u obitelji sklonost prema alergijama na određene vrste namirnica takvu hranu bi trebalo izbjegavati ili pratiti ponašanje djeteta nakon konzumiranja takvih namirnica. Savjetuje se vođenje dnevnika prehrane i ponašanje dojenčeta kako bi se utvrdilo postoje li namirnice koje smetaju djetetu, izazivaju alergije ili kolike.
Bitna je podrška
Dojenje je jednostavno, higijenski sigurno, ne zahtijeva nikakvu posebnu pripremu ni pribor i može se izvesti na bilo kojem mjestu. Preporučuje se da mjesto dojenja bude što mirnije, tiše i ugodnije za majku i dijete. Dojenje u javnosti i pred drugima je normalna pojava.
Podaci Svjetske zdravstvene organizacije ukazuju na to da samo oko 40 % majki doji svoje dijete prvih 6 mjeseci, zato je od velike važnosti podrška i razumijevanje okoline, obitelji i sustava za majku koja doji. Gotovo sve majke, ukoliko imaju adekvatnu podršku i odgovarajuće i točne informacije, mogu dojiti svoju djecu. Podaci dobiveni na temelju prikupljenih podataka iz pedijatrijskih ambulanti u Hrvatskoj govore da 25 % majki svoje dijete doji do navršenih 6 mjeseci starosti bez davanja dohrane. Promicanje dojenja neophodno je za osiguravanje najboljih mogućih uvjeta za svu djecu.
_______
HUHIV - Hrvatska udruga za borbu protiv HIV-a i virusnog hepatitisa
Recenzija: prim. Tatjana Nemeth Blažić, dr. med., spec. epidemiologije
LITERATURA
Dojenje – najbolji početak – Javno zdravlje (javno-zdravlje.hr)