GLAS I SEKSUALNOST: ŠTO ZNAMO, A ŠTO OSJEĆAMO

Vjerojatno smo svi osjetili povezanost glasa i seksualnosti. I ne razmišljajući znamo da su nam neki glasovi senzualniji, ugodniji, da nam skreću pažnju na neku osobu i doprinose da nam se netko sviđa više od drugih.

Nešto o glasu

Glas je zvuk proizveden u grlu titrajem glasnica. Kad nastane, još se oblikuje u ždrijelu, ustima i nosu.  Zvučnim se valom širi u okolinu gdje ga osjetilom sluha postajemo svjesni. Već nam i osnovne osobine glasa: visina, jačina i boja mogu dati informacije o osobi. Samo po glasu možemo s velikom vjerojatnošću razabrati spol, dob, raspoloženje, osjećaje, a ponekad čak i zdravstveno stanje onog tko se glasa.

Tako to mi opažamo, ali što znanost kaže o tome?

Danas je tema glasa i seksualnosti predmet mnogih znanstvenih istraživanja kako u fonijatriji (grani medicine koja se bavi proučavanjem glasa) tako i u seksologiji.

Do puberteta su glasovi dječaka i djevojčica vrlo slični, a u pubertetu se počinju mijenjati. U dječaka se dužina glasnica uvećava, a duže glasnice daju dublju boju glasa. Promjene glasa su kao i ostale promjene koje dječaci doživljavaju u pubertetu posljedica lučenja testosterona, a visoka razina ovog hormona nagovještava dublji glas kod odraslog muškarca. Na razvoj ženskog glasa utječu estrogeni , no promjene na glasnicama djevojčica nisu tako opsežne kao kod dječaka.

Osobine glasa na više razina povezujemo sa seksualnošću.

• Neke osobine glasa su drugim osobama privlačnije, seksualnije i senzualnije i takvim čine i ukupni doživljaj govornika.
• Kad govorimo pred osobom koja nam je privlačna, moduliramo osobine glasa i na taj način razotkrivamo da nam se sviđa.
• Osobine glasa imaju ulogu pri izboru partnera, čega često nismo ni svjesni.

Boja glasa je najdojmljivija odlika ljudskog govora, a prema istraživanjima, seksualnost ima poseban ton – ono nešto u muškom glasu što u ženi izaziva uzbuđenje i obrnuto. Te nam nesvjesne prilagodbe glasa daju veću šansu da se približimo željenom partneru. Partnera biramo prema mnogo različitih karakteristika, no ne analiziramo ih sve svjesno, već to za nas radi naš mozak: prikuplja i obrađuje informacije dobivene svim raspoloživim osjetilima. Na taj način mozak obrađuje i osobine glasa i govora a nama isporuči gotov dojam o tome tko nam je manje, a tko više privlačan.

Znanstvenici su pokušali ustanoviti koje osobine glasa najviše utječu na našu seksualnost.

Privlačnost dubljih i visokih glasova

Analizirajući muškarce u razgovoru s njemuprivlačnom ženom dvije se stvari lako uočavaju. Prvo se većini njih se glas produbi, ponekad i za cijelu oktavu, a zatimpostane mekši, moduliran, „pjevniji“ odnosno nježniji. Zanimljivo je da glas  istih ispitanika ima više frekvencije kad razgovaraju s muškom osobom ili ženskom osobom koja im nije atraktivna.  Kako se to objašnjava? Antropolozima, koji proučavaju kulturnu i biološku različitost ljudi i evoluciju, sve je jasno. Dublji glas dolazi od više testosterona pa je povezan i s više muževnosti, većom mišićnom masom i većom snagom. Evolucijski je takav muškarac imao veću šansu kod žena jer je nudio više zaštite, sigurnosti, snage i skrbi . Takva je poruka u današnjem svijetu ravnopravnih spolova nebitna, no vjerojatno je ostalazapisana u našim genima. I zaista, istraživanja potvrđuju da žene pozitivno reagiraju na takvu modulaciju glasa i nalaze takvog muškarca privlačnijim.

Analizirajući žene u razgovoru s atraktivnim muškarcem, prema opisanom istraživanju nije ustanovljeno da one moduliraju svoj glas. Međutim, modulacija glasa nastaje kad razgovaraju s drugom atraktivnom ženom. Razlog nije objašnjen, a pretpostavlja se i da ima veze sa suparništvom među ženama.

Glas i oblik tijela

Općenito se smatra da su ženama interesantniji muškarci dubljeg glasa, a muškarcima žene višeg glasa. Nekoliko istraživanja to potvrđuje, no nije jasno zašto je to tako. Pretpostavlja se opet da je evolucijski uvjetovano; muškarce dubljeg glasa doživljavamo krupnijima, a žene višeg glasa sitnijima. Privlačnost krupnijeg muškarca i sitnije žene je antropološki objašnjena kao rezultat seksualne selekcije, kroz evoluciju, jer je takav par imao najveću šansu za preživljavanje i nastavak vrste.

Zanimljivo je istraživanje heteroseksualnih osoba koje povezuje atraktivnost glasa s građom tijela. Još je zanimljivije što te dvije karakteristike povezuje sa seksualnim ponašanjem. Istraživanje je mjerilo privlačnost glasa i uspoređivalo ga s tjelesnim indeksima (širinom ramena u odnosu na širinu bokova u muškaraca i širinom struka u odnosu na širinu bokova u žena). Atraktivniji su glasovi pripadali muškarcima užih bokova i širih ramena. S druge strane, muškarcima su se više svidjeli glasovi žena užeg struka i širihbokova ( ne radi se o pravilu, nego o tzv. korelaciji, dakle nije općenito tako već je na velikom broju ispitanika uočen takav trend). Dakle, moglo bi se općenito zaključiti da muškarci i žene čiji glas zvuči seksepilno češće imaju ljepše i simetričnije tijelo od onih koji nemaju takav glas.  Autori su išli i dalje. Među ispitanicima su proveli anketu o seksualnom ponašanju i utvrdili da su muškarci i žene s atraktivnijim glasovima ranije stupali u prve seksualne odnose, imali više partnera, više tražili odnose izvan stalne veze i više pristajali na odnose izvan stalne veze (promiskuitetnije su se ponašali).

Glas i dlakavost – kakve to ima veze

Povezivati privlačnost glasa s količinom dlaka na tijelu djeluje na prvi pogled kao šala ili barem kao neozbiljno poigravanje stereotipima. Međutim, znanstvenici u istraživanjima koriste i naizgled neobične modele da bi došli do zaključaka pa su u jednom istraživanju eksperimentalnu skupinu činili muškarci kojima su mijenjali boju glasa i dlakavost na licu. Frekvenciju su mijenjali moduliranjem tonskog zapisa, prema dubljem i prema više glasu. Muškarci su snimani u raznim fazama izrasta brade i brkova, od obrijanih pa do mjesec dana neobrijanih, a zapise i snimke su ocjenjivale osobe ženskog spola. Ocjenjivale su dvije karakteristike: privlačnost i dominantnost. Dublje modulirani glasovi bili su ženama im privačniji, dok količina brade i brkova nije imala veze s privlačnošću. Dominantnost je rasla s dubinom glasa i porastom količine i dužine dlaka na licu. Dakle, brada nije bila privlačan detalj na muškarcima, barem ne u Engleskoj gdje  je istraživanje provedeno. Osim toga se moglo zaključiti da glas i dlakavost zajedno samo doprinose dojmu dominacije, a ne privlače. No, dublji je glas poželjan i doprinosi privlačnosti.

Što reći na kraju? Sigurno je da su glas i seksualnost vrlo povezani. Ta veza je vjerojatno iskonska, duboko u nama i nismo je uvijek svjesni. Lijepo je znati, ali još ljepše moći osjetiti i glas i seksualnost. Ono što osjećamo jednako je važno kao i ono što znamo.

Izvor članka: http://javno-zdravlje.hr/glas-i-seksualnost-sto-znamo-a-sto-osjecamo/