KAKO LJUBAV UTJEČE NA NAŠE ZDRAVLJE
Ljubav je pozitivna i ugodna odrednica odnosa, povremeno može biti stresna, ali i dalje ima potencijal biti snažan umanjitelj stresa općenito. Ona je jedan od ključnih sastojaka za zdrav i zadovoljavajuć život. Podaci ukazuju na to da socijalna podrška ima zdravstvenih prednosti, a odsustvo pozitivnih socijalnih interakcija često je povezano s fizičkim i mentalnim teškoćama.
Psihologija ljubavi
Novo područje u znanosti, koje je sredinom 1970-ih počelo ozbiljnije psihološki proučavati ljubav te kako ona utječe na ljude, dobilo je svoj skupni naziv „psihologija ljubavi“. Ovisno o perspektivi, ljubav je koncipirana kao afekt, stav, ponašanje, prosudba ili kognitivna odluka. Zbog toga što riječ ljubav opisuje apstraktni koncept koji ima različito značenje svakom pojedincu ovisno o stavovima, znanost bazirana na dokazima ne može sa sigurnošću ponuditi odgovor na pitanje što je to ljubav.
Prema znanstveniku Pitirimu Sorokinu, ljubav je agent salutogeneze - medicinskog pristupa usmjerenog na čimbenike koji podržavaju zdravlje i dobrobit čovjeka, umjesto na čimbenike koji uzrokuju bolest (patogeneza). Neki znanstvenici naglašavaju važnost uloge pojedinca u životu, odnosno da se pojedinac treba osjećati korisnim i imati svrhu u životu, zadržavajući aktivnu ulogu s obitelji i prijateljima. Smislenost ili svrha je najvažniji element za održavanje kvalitete života, što može biti stvarano kroz održavanje bliskih odnosa s ljudima.
Ljubav i njene posljedice na zdravlje
Ljubav je pozitivna i ugodna odrednica odnosa, povremeno može biti stresna, ali i dalje ima potencijal biti snažan umanjitelj stresa općenito. Ona je jedan od ključnih sastojaka za zdrav i zadovoljavajuć život. Podaci ukazuju na to da socijalna podrška ima zdravstvenih prednosti, a odsustvo pozitivnih socijalnih interakcija često je povezano s fizičkim i mentalnim teškoćama.
Stres i stresne životne situacije imaju ulogu u razvoju brojnih bolesti i zdravstvenih stanja kao što su kardiovaskularne i autoimune bolesti te neurološki i psihički poremećaji. Učenje upravljanja stresnim situacijama jedan je od načina prevencije tih stanja, a tehnike toga uključuju podršku, tehnike opuštanja i druge aktivnosti koje nam pružaju ugodu, aktivnosti kroz koje se osjećamo sigurno, zaštićeno, kojima se stvara osjećaj bliskosti i povezanosti.
Suosjećanje, ljubav i sreća jačaju naš imunološki sustav i time pomažu u borbi protiv bolesti.
Jednom studijom se proučavala percepcija dobivanja roditeljske ljubavi te je pronađena poveznica sa smanjenim rizikom od morbiditeta kod nekolicine kroničnih bolesti dijagnosticiranih u srednjim godinama života, uključujući koronarnu bolest, hipertenziju, čir na dvanaestercu (duodenalni ulkus) i alkoholizam. Kvalitetan odnos s roditeljima ispunjen ljubavlju također je bio povezan sa smanjenom stopom smrtnosti od raka.
Dugoročne ljubavne veze i brakovi imaju svoj utjecaj na naše zdravlje. Ono može biti pozitivno i negativno, a u prosjeku drugačije utječe na žene i muškarce. Neka istraživanja rađena na adolescentima su primijetila visoki stupanj psihološkog stresa kod manjka ljubavi u odnosima s partnerom. S druge strane, na uzorku pacijenta s multiplom sklerozom, doživljavanje ljubavi, definirane kao pozitivni afekt uz odsustvo socijalne izolacije, bilo je povezano sa samopouzdanjem. Gubitak ljubavi, prema studiji, imao je negativan utjecaj na psihičko zdravlje.
Sretni ljubavni odnosi općenito su dobri za naše zdravlje. Studije su pokazale da osobe koje su braku imaju duži životni vijek, kvalitetniji pristup zdravstvenim uslugama, imaju zadovoljavajući seksualni život te općenito manje obolijevaju od bolesti srca, dijabetesa i depresije. Važno je znati da povezanost u istraživanjima ukazuje na trend, a ne nužno na uzročno-posljedičnu vezu, pa nije još jasno što točno uzrokuje što – je li brak taj koji ima ulogu u produljivanju životnog vijeka i razvoja kvalitetnijeg pristupa zdravstvenih usluga, ili je činjenica da netko živi dulje nekako utjecala na veću šansu pridruživanju u bračni odnos. Također, možda postoji nešto treće što za posljedicu ima i jedne i druge faktore.
Znanstvenici su otkrili kako iskrena ljubav, osjećaj cijenjenosti i brige uzrokuju pravilan ritam srca, što čini balans živčanog sustava.
Prvo moraš voljeti sebe, da bi volio druge
Termin self-love predstavlja stanje u kojem cijenimo sebe koje se gradi kroz radnje koje podržavaju naš fizički, psihološki i duhovni rast. Ono znači da vlastito dobrostanje i sreću stavljamo visoko na listu prioriteta, brinemo se za svoje potrebe te ne žrtvujemo svoje psihofizičko zdravlje kako bismo zadovoljili druge. Ljubav prema sebi iskazujemo tako što o sebi govorimo na prihvaćajući način, bez iracionalnog kritiziranja ili umanjivanja naše vrijednosti; iskreni smo prema sebi i prihvaćamo sebe kakvi jesmo, što ne znači da si ne ostavljamo prostora za rast.
Slušajući svoje tijelo prepoznajemo njegove potrebe, ne odgađamo posjete liječniku, činimo one stvari koje nam pružaju ugodu, uzimamo predah kada nam je potreban. Na taj način, prepoznat ćemo i znakove stresa, koji ima ulogu u razvijanju raznih bolesti (npr. bolesti štitnjače, gastritis, astmu, hipertenziju te brojne druge) i moći ćemo ga smanjiti, možda uz nečiju pomoć ako se sami ne uspijevamo nositi s njim. U današnjem svijetu nije moguće u potpunosti maknuti stres iz života, već razviti tehnike pomoću kojih nepotrebnu količinu stresa dovodimo na minimum, a s onim ostatkom učimo živjeti na prilagođeni način.
Zaključak
Stanje blagostanja priznato je kao snažan bihevioralni alat koji potiče motivaciju i pomaže kod donošenja odluka, stoga biranjem aktivnosti koje su dobre za nas potičemo rad našeg uma, umjesto da ga zatvaramo. Ljubav i zadovoljstvo igraju važnu ulogu u poticanju pozitivnih obrazaca ponašanja, motivacije i čak zalječenja. Ovdje spadaju svi oblici ljubavi: ljubav prema samome sebi, prijateljska ljubav, ljubav između roditelja i djeteta, partnerska ljubav, ljubav koju dobivamo od naših kućnih ljubicama i briga koju njima pružamo.
Prvenstveno, ljubav prema sebi je srž našeg dobrog zdravlja. Ako imamo ljubavi prema sebi znači da ćemo se brinuti o našem zdravlju, čuvati svoje tijelo jer je naš dom koji nam omogućuje život i sva iskustva, ona lijepa i ona nešto manje ugodna. Ako ne volim sebe, ako prema sebi nismo dobronamjerni, ne poštujemo se i nismo se pobrinuli za naše dobrostanje, onda se ne možemo niti kvalitetno posvetiti drugima i njima pružiti podršku i ljubav kakvu zaslužuju.
Izvori:
Esch T., Stefano G. B. (2005.). Love Promotes Health. Neuroendocrinology Letters, 26(3), 264–267. Dohvaćeno iz: https://www.researchgate.net/
Gerard, L. (n.d.). The Surprising Health Benefits of Love. Dohvaćeno iz University of Texas at Austin - UT Health Austin: https://uthealthaustin.org/
Jeffrey Borenstein, M. (veljača 2020.). Self-Love and What It Means. Dohvaćeno iz Brain & Behavior Research Foundation: https://www.bbrfoundation.org/
Levin, J. (2000.). A prolegomenon to an epidemiology of love: Theory, measurement, and health outcomes. Journal of Social and Clinical Psychology, 19(1), 117-136. doi: https://doi.org/10.1521/jscp.2000.19.1.117
Storrs, C. (veljača 2021.). Why Love Is Good for Your Health. Dohvaćeno iz Health: https://www.health.com/
Stres i bolesti povezane sa stresom. (lipanj 2020.). Dohvaćeno iz Pliva zdravlje: https://www.plivazdravlje.hr/