OSVETNIČKA PORNOGRAFIJA

Jačanje dostupnosti tehnoloških proizvoda i usluga utječe na naš život te donosi pozitivne i negativne posljedice. Korištenje društvenih mreža među mladima (od 18 do 29 godina) drastično je poraslo od 2004. kada je zastupljenost bila samo 9 %, do 2014. kada je bilo 89 % korisnika².

Jedna od popularnih tipova komunikacije putem društvenih mreža je sexting, o kojem smo već pisali u članku Iskustva sextinga - Analiza ankete u sklopu mobilne aplikacije spolno zdravlje. Da ponovimo, sexting je razmjena poruka seksualnog sadržaja preko digitalnog medija, a uključuje  poruke, fotografije, slike i video sadržaje. To je oblik seksualnog izražavanja, intimna komunikacija u romantičnim i seksualnim odnosima². No, takva vrsta komunikacije može donositi određene rizike.

Neki znanstvenici dijele sexting u četiri kategorije²:

• sexting u kojem obje strane žele dobrovoljno sudjelovati
• sextbullying – kada sexting postaje sredstvo uznemiravanja i/ili iskorištavanja druge osobe
• sexting između maloljetne i punoljetne osobe, što je ilegalno
• rizični sexting s negativnim posljedicama kao što su nasilje, ponižavanje, gubitak posla i dr.

Sexting je rizičan onda kada se osoba nalazi u „nezdravoj“ vezi u kojoj osjeća pritisak da treba slati poruke seksualnog sadržaja te u takvoj situaciji osoba često gubi kontrolu na sadržajem kojeg je poslala. Nasilan partner u takvoj vezi može koristiti takav sadržaj kako bi ucjenjivao, omalovažavao ili se osvećivao, posebice nakon prekida². To može biti način kontrole i manipulacije. Sadržaj se također može distribuirati osobama kojima nije namijenjen, bez pristanka osobe koja ga je kreirala. To se može dogoditi u vezi, ali i izvan nje. Takvi slučajevi mogu biti štetni za mentalno zdravlje i dobrobit osobe koja je kreirala taj sadržaj jer žrtve mogu osjećati sram, krivnju ili biti izloženi psihičkoj traumi. Ono može također štetno djelovati na njezin privatni i društveni život.

Revenge porn ili osvetnička pornografija se najčešće koristi kako bi se opisala situacija u kojoj nakon što djevojka (ili dečko) prekine vezu, bivši partner bez njezina/njegova znanja i pristanka, podijeli na internetu njezine/njegove (ili zajedničke) intimne fotografije i videozapise. To ne znači da je žrtva nešto krivo napravila, nego je to vrlo nasilan čin kojem je namjera osramotiti i poniziti žrtvu, jer počinitelj ne može preboljeti prekid ni na koji drugi način⁵. Počinitelj je često osoba kojoj žrtva vjeruje ili kojem je vjerovala, s kojim je dijelila intimnu vezu i/ili brak, ali naravno da se može dogoditi i u drugim vrstama odnosa (npr. od dečka s kojim se djevojka (ili dečko) dopisivala(o), ali nikada nisu bili zajedno).

Osvetnička pornografija može ugrožavati fizičku sigurnost žrtve kao i mentalno zdravlje. Ono se ne događa samo iz sadržaja kojeg je žrtva sama poslala svom tadašnjem partneru. U jednom istraživanju¹ ispitane su žene koje su doživjele takvu vrstu seksualnog zlostavljanja, neke od njih su se primjerice našle u situacijama gdje su se njihovi (bivši) partneri predstavljali kao one u online chat-u, slali njihove intimne slike strancima, dali im adresu bivše partnerice. Žene su bile u situaciji da se nisu osjećale sigurno u vlastitom domu jer su im nepoznati muškarci dolazili na njihovu adresu. Također, često se događalo da su bivši partneri slali slike žrtve na njihovo radno mjesto, zbog čega su žrtve dobile otkaz, posebice ako se radilo o obrazovnoj ustanovi. Žrtve najčešće nemaju nikakvu kontrolu nad sadržajem kojeg bivši partneri dijele s drugima. One ne mogu biti sigurne da, čak i ako se obrate policiji, će sav sadržaj kojeg počinitelj posjeduje biti obrisan u potpunosti, te da brojne druge osobe i dalje neće posjedovati sadržaj kojeg su dobile od počinitelja.

Gubitak kontrole nad svojim tijelom posebno je agresivan aspekt osvetničke pornografije, slično seksualnom napadu. U jednom istraživanju¹ o žrtvama seksualnog napada, primijećeno je da su žrtve seksualnog napada kada su osjetile gubitak kontrole, doživjeli još veći stres i traumu. Gubitak kontrole u studiji sastojao se od tri kategorije: prošlost (npr. gubitak kontrole tijekom seksualnog napada), sadašnjost (npr. gubitak kontrole za vrijeme policijske istrage, gubitak kontrole nad postupkom oporavka) i budućnost (npr. gubitak kontrole od ponovne osvetničke pornografije). Mnogi su sudionici drugog istraživanja (posvećenog osvetničkoj pornografiji)  iskusili sve tri vrste gubitka kontrole kad su bili žrtve osvetničke pornografije.

Žrtve se s tom traumom nose na različite načine. Jedno istraživanje podijelilo je te mehanizme u dvije kategorije, negativni mehanizam i onaj pozitivni¹. Negativni mehanizmi nošenja s traumom bili su primjerice izbjegavanje, poricanje, pretjerana konzumacija alkohola, uzimanje raznih lijekova ili droge i opsjednutost sa svojom ulogom žrtve. Kod izbjegavanja / poricanja, sudionici istraživanja pokušali su izbjegavati razmišljanje o osvetničkoj pornografiji te se pretvarali da nisu žrtve odnosno negirali su taj događaj. Neki su spomenuli kako su u početku odbijali razgovarati o osvetničkoj pornografiji s drugima. Jedna se žrtva preselila na drugi kraj svoje zemlje, dijelom kako bi izbjegla svojega bivšeg partnera.

Pozitivni mehanizmi nošenja s traumom koje su sudionici najčešće spomenuli su primjerice posjet savjetniku ili terapeutu, javno progovaranje o traumi i pomaganje drugima u grupama podrške s osobama s istim problemima, oslanjanje na podršku obitelji ili prijatelja. Savjetovanje/terapija je bilo korisno za većinu sudionika. Neki su se sudionici povjerili jedino svojem terapeutu o nasilju i ucjenjivanju seksualnim snimkama i slikama kojeg doživljavaju ili su doživjeli. Nekima je bilo korisnije razgovarati o doživljenoj traumi/iskustvu  sa savjetnikom/terapeutom nego s obitelji i/ili prijateljima.

Moguće je kako je mladima sexting novi oblik flertanja, pa stoga ne vide ništa loše i rizično u takvoj vrsti komunikacije. Iako svaka osoba ima svoj razlog za sexting i intimnu online komunikaciju, među mladima najčešća motivacija je da žele dobiti pažnju ostalih, žele biti kul, možda to čine iz zabave i/ili jer im je dosadno ili su znatiželjni. Žele postati popularniji među svojim vršnjacima i na društvenim mrežama. Također, motivacija je i izgradnja samopouzdanja, pokazivanje svog izgleda jer možda misle da tako izgledaju starije i zrelije,  a što smatraju da je privlačno. Ponekad to čine kako bi nekog drugog učinili ljubomornim, ili ostvarili neku vrstu prestiža u virtualnom svijetu⁴. Zatim, neki to čine jer osjećaju pritisak vršnjaka i/ili svojih partnera, dok je drugima to lijepo i ugodno te se njima samima sviđa takav sadržaj. Međutim tinejdžeri čije se intimne slike ili videozapisi nalaze na internetu su u velikom riziku da će netko taj sadržaj iskoristi kako bi ih ucjenjivao, osramotio i kontinuirano zlostavljao.

Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI) proveo je ispitivanje o digitalnom nasilju u partnerskim vezama mladih na uzorku od 458 učenika i učenica srednjih škola iz različitih dijelova Republike Hrvatske putem on-line upitnika³. Čak je 72 % djevojaka bilo izloženo online seksualnim komentarima vezanim uz njihova tijela, dok je 9 % bilo izloženo ucjenama seksualne prirode (‘objavit ću ti fotke ako ne’…), a 7 % djevojaka su imale iskustvo da im je partner objavio fotografije ili videa koje su privatno poslale⁵. Reakcije mladih na osvetničku pornografiju bile su različite, više djevojaka je pokazalo zabrinutost za žrtvu, njih 44 %, a od učenika samo njih 19 %⁵. S druge strane, 20 % učenica te 26 % učenika je smatralo kako je žrtva trebala znati da će se to (osvetnička pornografija) dogoditi⁵, što je zabrinjavajući podatak.

Što mogu učiniti?

• Informiraj se o mogućim opasnostima korištenja interneta te o posljedicama cyberbullyinga i sextinga putem besplatnog online tečaja Sigurnost na internetu na portalu Volim zdravlje. Pomoću tog tečaja ćeš se upoznati i s nekim postupcima sigurnijeg korištenja društvenih mreža.
• Nikad ne čini ništa što ne želiš, bilo izvan veze, dok si u vezi ili nakon prekida.
• Ako dečko želi da mu šalješ svoje intimne fotografije, a tebi to nije ugodno niti zabavno, ne moraš to činiti i nemoj dozvoliti da te uvjeri u suprotno. Čini samo ono što tebi odgovara.
• Ako se i dogodi da netko objavi tvoje fotografije ili videozapise bez tvog znanja, znaj da nisi ti kriva/kriv. Obrati se odrasloj osobi kojoj vjeruješ. Ako ti je neugodno razgovarati s tvojim roditeljima, možda možeš pričati s mamom ili tatom najbolje frendice ili frenda, starijom sestrom ili bratom ili sa svojim nastavnikom/com.
• Ako osjećaš sram ili strah zbog toga što ti se dogodilo, postoje službe i organizacije koje  ti mogu pružiti podršku ili te mogu uputiti nekome tko razumije kroz što prolaziš.
• Iako te nitko ne bi trebao prisiljavati na ovo, važno da se ovi slučajevi zabilježe. Jako je hrabro od tebe ako i samo razmisliš o prijavi policiji. Ako si maloljetan/na znaj kako se radi o kaznenom djelu za koje postoje sankcije u obliku novčane kazne ili kazne zatvora.⁶ Posao je policije da pomognu i cilj im je zaštiti tebe i druge.

UPAMTI Žrtva nije kriva. Ti nisi kriv/a. Odgovornost i krivnja je uvijek na počinitelju.

NAPOMENA:

Vlada RH je u Hrvatski Sabor poslala svoj prijedlog o izmjeni i dopuni Kaznenog zakona te se uvodi novo kazneno djelo zlouporabe snimke spolno eksplicitnog sadržaja (novi članak 144.a Kaznenog zakona). Temeljnim oblikom ovog kaznenog djela se sankcionira onaj tko zlouporabi odnos povjerenja i bez pristanka snimane osobe učini dostupnim trećoj osobi snimku spolno eksplicitnog sadržaja koja je snimljena uz pristanak te osobe za osobnu uporabu i na taj način povrijedi njenu privatnost. Nastavno, ovim se kaznenim djelom u stavku 2. inkriminira i onaj tko uporabom računalnog sustava ili na drugi način izradi novu ili preinači postojeću snimku spolno eksplicitnog sadržaja i tu snimku uporabi kao pravu te time povrijedi privatnost osobe na toj snimci. Kvalificirani oblik, propisan je kada počinitelj opisano kazneno djelo počini putem računalnog sustava ili mreže i na taj način ga učini dostupnim većem broju osoba.⁷

_______

HUHIV - Hrvatska udruga za borbu protiv HIV-a i virusnog hepatitisa

Recenzija: prim. Tatjana Nemeth Blažić, dr.med., specijalist epidemiolog - Hrvatski zavod za javno zdravstvo

IZVORI:

• Bates, S. (2016). Revenge Porn and Mental Health. Feminist Criminology, 12(1), 22–42. Preuzeto s doi:10.1177/1557085116654565
• Kričkić, D. (2016). Rizično ponašanje studenata u kontekstu novih medija (Diplomski rad). Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:065685
• Gelenčir, M. (2020.). Srednjoškolke u Hrvatskoj seksualno se vrijeđa i ucjenjuje, a osjećaju se bespomoćno, srednja.hr. Preuzeto s https://www.srednja.hr/novosti/srednjoskolke-hrvatskoj-seksualno-se-vrijeda-ucjenjuje-a-osjecaju-se-bespomocno/
• Hollá, K., Jedličková, P., Seidler, P. (2018.). Srexting and motives for sexting among adolescents. Journal of Interdisciplinary Research, 8(2), 89-92. Preuzeto s http://www.magnanimitas.cz/ADALTA/0802/PDF/0802.pdf
• Nechupedia, https://nechupedia.sezamweb.net/
• Ministarstvo unutarnjih poslova, Zlostavljanje suvremenim tehnologijama - mobitel i Internet. Izvor: https://mup.gov.hr/gradjani-281562/savjeti-281567/nasilje-281582/zlostavljanje-suvremenim-tehnologijama-mobitel-i-internet-12214/12214
• Vlada Republike Hrvatske (2021.), Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, s konačnim prijedlogom zakona. Izvor: https://vlada.gov.hr/UserDocsImages//2016/Sjednice/2021/Lipanj/62%20sjednica%20VRH//62%20-%203.docx