AH, TAJ PUBERTET – KLJUČ ZDRAVOG ODRASTANJA JE NA TANJURU
Razdoblje puberteta je iznimno važno za stjecanje doživotnih zdravih navika, ali i prevenciju mnogih bolesti, u čemu odlučujuću ulogu igraju prehrana i tjelesna aktivnost.
Putovanje od svijeta djeteta do svijeta odraslih obilježeno promjenama predstavlja jedno od najturbulentnijih razdoblja života. To je putovanje puno optimizma i pozitivne energije, no može donositi i izazove i opasnosti s trenutačnim, ali i dugoročnim posljedicama za zdravlje, jer se u ovom razdoblju stječu navike i obrasci ponašanja, najčešće za cijeli život.
Rastući problemi s kojima se susreću današnji adolescenti su i dalje, nažalost, tjelesna neaktivnost, nepravilna prehrana i debljina.
Tijekom posljednjih dvadeset godina je u razvijenom svijetu značajno porasla pojavnost debljine kod djece i adolescenata. Sjedilačko ponašanje, povećan unos visokokalorične hrane bogate trans-mastima, rafiniranim šećerima i soli uz nedovoljnu tjelesnu aktivnost predstavljaju povećan rizik za razvoj debljine.
Osim na izgled, debljina utječe i na zdravlje, jer predstavlja rizik za razvoj zdravstvenih poremećaja i kroničnih nezaraznih bolesti – krvožilnih bolesti, poremećaja metabolizma masti i šećera, bolesti jetre, pluća, nekih sijela tumora, te utječe na lokomotorni sustav i mentalne bolesti. Prekomjerna tjelesna masa i debljina mogu negativno utjecati i na psihičko i socijalno zdravlje pojedinca, pa se povezuju s gubitkom samopouzdanja i depresijom, što u konačnici može utjecati i na školski te budući profesionalni uspjeh. Ako ti negativni osjećaji potraju, potencijalno mogu dovesti do razvoja poremećaja hranjenja kao što su anoreksija i bulimija.
U današnje se vrijeme sve manje djece bavi nekom vrstom tjelesne aktivnosti, a sve više vremena provode sjedeći pred ekranom, pri čemu uglavnom posežu za grickalicama i slatkišima.
Prehrana u adolescentskoj dobi
Kod djevojaka se udio masnog tkiva povećava do sredine 20-ih godina života, a gotovo polovicu svoje odrasle idealne tjelesne mase djevojke postignu 6 – 9 mjeseci prije nego što se poveća brzina rasta tijekom puberteta. Energetske potrebe djevojaka se u razdoblju od 10. do 15. godine života povećavaju samo za 200 kcal.
Kod mladića se udvostručuje nemasna tjelesna masa i naglo rastu. Povećanje energetskih potreba je izraženije nego kod djevojaka – 2,000 kcal s 10 godina, a čak 3,000 kcal s 15 godina.
Prehrambene navike adolescenata su često vrlo neprimjerene potrebama rasta i razvoja mladog organizma, pa se uz neredovitost obroka, velike porcije, neraznolikost namirnica i konzumaciju brze i često nutritivno siromašne hrane posljedično javljaju zdravstveni problemi poput prekomjerne tjelesne mase i debljine, osteoporoze, šećerne bolesti tipa 2 i mnogih drugih bolesti i poremećaja. Neke od bolesti se javljaju već u pubertetu, dok brojne druge svoj kumulativan učinak ostvare u odrasloj dobi.
Da bi se stekle pravilne prehrambene navike, potrebno je uzeti u obzir iduće preporuke:
- Preporučuje se da adolescenti imaju pet obroka dnevno da se osigura potrebna količina glukoze neophodna za rad mozga i živčanog sustava.
- Prehrana treba biti bogata visokovrijednim izvorima proteina poput nemasnog mesa, ribe, jaja i mliječnih proizvoda.
- Žitarice, voće i povrće trebaju biti temelj prehrane, a prednost treba dati masnoćama biljnog porijekla.
Poremećaji hranjenja
Poremećaji hranjenja (anoreksija nervoza, bulimija nervoza, poremećaji s prejedanjem) se obično javljaju u ranoj adolescenciji i jedan su od ozbiljnih zdravstvenih problema koji osobito pogađa adolescentice. Iako u manjem opsegu, mladići se također sve češće suočavaju s problemom poremećaja hranjenja. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo je 2016. godine u stacionarnim ustanovama i dnevnim bolnicama Hrvatske zabilježeno 777 slučajeva prijema zbog poremećaja hranjenja u djece i mladih (dobna skupina između 5 i 24 godine), od čega je čak 80 % bilo adolescenata odnosno mladih u dobi između 15 i 19 godina.
Potreba za mikronutrijentima
Unos željeza je u razdoblju adolescencije često nedostatan zbog eksperimentiranja s načinom prehrane ili povećanih gubitaka tijekom mjesečnice. Prema Prehrambenim smjernicama za prehranu učenika u osnovnim školama iz 2013. godine, mladi bi u dobi između 14 i 18 godina trebali dnevno unositi 13,5 mg željeza.
Unos kalcija u razdoblju adolescencije je veoma važan, a njegova primjerena količina pomaže u razvoju i jačanju kostiju i najbolja je obrana od razvoja osteoporoze u starijoj dobi. Dnevne potrebe adolescenata za kalcijem iznose 1200 mg, a mogu ih zadovoljiti četiri serviranja mlijeka ili drugih mliječnih proizvoda dnevno.
Kako svakodnevno čuvati zdravlje?
- Paziti na pravilne prehrambene navike – vrsta
- u i količinu namirnica, raspored i broj obroka.
- Jesti najmanje pet porcija voća i povrća dnevno (dvije porcije voća i tri porcije povrća).
- Vrijeme pred ekranima smije iznositi najviše dva sata dnevno – navedeno ne uključuje vrijeme koje provode pred ekranom (najčešće računalom) zbog učenja i akademskog napretka, već se odnosi isključivo na zabavu.
- Najmanje jedan sat dnevno se baviti umjerenom do intenzivnijom tjelesnom aktivnošću.
- Izbjegavati konzumaciju zaslađenih napitaka; sokove zamijeniti vodom.
- Za međuobrok birati zdrave grickalice (orašasti plodovi, svježe i sušeno voće i slično)
Izvor članka: http://javno-zdravlje.hr/ah-taj-pubertet-kljuc-zdravog-odrastanja-je-na-tanjuru/